Posijeti bloga

free counters

Vijesti

Svim bolesnicima i radnom osoblju u mostarskim bolnicama želim 

                                                       SRETAN USKRS!


U petak 25. 3. na Blagovijest u 15,30 sati uz Križni put i sv. Misu, pridružit ćemo se pozivu pape Franje, i uputit ćemo molitvu posvete cijelog svijeta, a osobito Rusije i Ukrajine Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Kapela je ponovo otvorena 27. 2. 2022. jer nema više kovid bolesnika na SKB.

Za kovid bolesnike obratite se na mob: 063/ 396-884
Računajte da ga nećete uvijek moći dobiti, jer je biskupov tajnik pa ako je biskup izvan Hercegovine ili ima krizmu itd... onda je ovaj broj nedostupan, zato ne čekajte da bolesnik umire pa zovete, nego zovite dok je "zdraviji"...

Kad zovete svećenika za bolesnika, držite se ovog reda.

Navesti ime i prezime bolesnika, zatim bolnicu gdje leži, odjeljenje bolenice i broj sobe. Dobro je navesti jeli bolesnik slab pa treba odmah ići ili kad se stigne jer nije slabo.
npr. Mirko Mirković, na Internom, 1 kat kardiologija, soba 3; ili SKB, Neurologija, soba 1. ili Covid - Stara bolnica kat 3.


PORUKA SVETOGA OCA FRANJE za korizmu 2022. godine

»Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena, činimo dobro svima« (Gal 6,9-10a)

Draga braćo i sestre!

Korizma je prikladno vrijeme za osobnu obnovu i obnovu zajednice koja nas vodi do Pashe Isusa Krista umrloga i uskrsloga. Za korizmeni hod 2022. godine bit će nam od koristi razmišljati o poticaju svetoga Pavla Galaćanima: »Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena (kairós), činimo dobro svima« (Gal 6,9-10a).

1. SIJANJE I ŽETVA

U ovom odlomku Apostol doziva u pamet sliku sijanja i žetve, tako drage Isusu (usp. Mt 13). Sveti Pavao nam govori o kairósu: milosnom vremenu za sijanje dobra u pogledu buduće žetve. Što je to »bogodano vrijeme« za nas? To je zasigurno korizma, ali je to i cijeli ovozemaljski život, koji je korizma na neki način slika. [1] U našemu životu prečesto prevladavaju pohlepa i oholost, želja za posjedovanjem, gomilanjem i trošenjem, kao što pokazuje primjer bezumna čovjeka iz evanđeoske prispodobe, koji je svoj život držao sigurnim i sretnim zbog obilja žita u žitnici (usp. Lk 12,16-21). Korizma nas poziva na obraćenje, na promjenu mentaliteta, tako da se istinu i ljepotu života ne traži toliko u posjedovanju koliko u darivanju, ne toliko u gomilanju koliko u sijanju dobra i dijeljenju.

Sijač je prije svega sâm Bog, koji velikodušno »nastavlja sijati sjeme dobra u svijetu« (enc. Fratelli tutti, 54). Pozvani smo u korizmi odgovoriti na Božji dar prihvaćajući njegovu »živu… i djelotvornu« Riječ (Heb 4,12). Ustrajno slušanje Božje riječi razvija spremnost da budemo poučljivi njegovu djelovanju (usp. Jak 1,21) koje naš život čini plodnim. To u nama budi radost, ali i više od toga, to je poziv da budemo »Božji suradnici« (1 Kor 3,9) i da mudro koristimo sadašnje vrijeme (usp. Ef 5,16) kako bismo i mi sijali čineći dobro. Taj poziv da sijemo dobro ne treba promatrati kao neki teret, nego kao milost kojom Stvoritelj želi da aktivno sudjelujemo u njegovoj plodnoj velikodušnosti.

A žetva? Ne sije li se zato da žanjemo? Naravno! Tijesnu povezanost između sijanja i žetve potvrđuje isti sveti Pavao kad kaže: »Tko sije oskudno, oskudno će i žeti; a tko sije obilato, obilato će i žeti« (2 Kor 9,6). Ali o kojem urodu je riječ? Prvi plod posijana dobra nalazimo u sebi samima i u našim svakodnevnim odnosima, pa i u najmanjim dobrim djelima. U Bogu nijedan čin ljubavi, ma kako malen bio, i nijedan »velikodušan napor« neće biti uzaludan (usp. apost. pob. Evangelii gaudium, 279). Kao što se stablo poznaje po plodovima (usp. Mt 7,16.20), tako život pun dobrih djela širi oko sebe svjetlo (usp. Mt 5,14-16) i donosi Kristov miris u svijet (usp. 2 Kor 2,15). Služiti Bogu, slobodni od grijeha, donosi plodove posvećenja za spasenje svih (usp. Rim 6,22).

Možemo, zapravo, vidjeti tek mali dio ploda onoga što sijemo jer, prema evanđeoskom izričaju, »jedan sije a drugi žanje« (Iv 4,37). Upravo sijući za dobro drugih, sudjelujemo u Božjoj velikodušnosti: »potvrda je velike plemenitosti pokretati procese čije će plodove drugi ubirati, polažući nadu u skrivenu snagu sjemena dobrote koje sijemo« (enc. Fratelli tutti, 196). Sijanje dobra za druge oslobađa nas uskih logika osobne koristi, daje našem djelovanju širinu besplatnosti i tako nas smješta u divan obzor Božjih dobrohotnih planova.

Božja riječ širi i podiže naš pogled: najavljuje nam da je istinska žetva ona eshatološka, ona posljednjega dana, koji ne pozna zalaza. Zreli plod našega života i naših djelovanja jest »plod za vječni život« (Iv 4,36), koji će biti naše »blago… na nebesima« (Lk 12,33; 18,22). Sâm Isus koristi sliku sjemena koje umire u zemlji i donosi plod kako bi izrazio otajstvo svoje smrti i uskrsnuća (usp. Iv 12,24), a i sveti Pavao je rabi kad govori o uskrsnuću našega tijela: »Tako i uskrsnuće mrtvih: sije se u raspadljivosti, uskršava u neraspadljivosti; sije se u sramoti, uskršava u slavi; sije se u slabosti, uskršava u snazi; sije se tijelo naravno, uskrsava tijelo duhovno. Ako ima tijelo naravno, ima i duhovno« (1 Kor 15,42-44). Ta nada je veliko svjetlo koje Krist uskrsli donosi u svijet: »Ako se samo u ovom životu u Krista ufamo, najbjedniji smo od svih ljudi. Ali sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih!« (1 Kor 15,19-20), kako bi oni koji su intimno sjedinjeni s njim u ljubavi, »po sličnosti smrti njegovoj« (Rim 6,5), bili pridruženi njegovu uskrsnuću na život vječni (usp. Iv 5,29): »Tada će pravednici zasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svojega« (Mt 13,43).

2. »NEKA NAM NE DOZLOGRDI ČINITI DOBRO«

Kristovo uskrsnuće oživljava zemaljske nade »velikom nadom« vječnoga života i unosi već u sadašnje vrijeme klicu spasenja (usp. BENEDIKT XVI., Enc. Spe salvi, 3; 7). Suočeni s gorkim razočaranjem zbog mnogih neispunjenih snova i nadanja, suočeni s obeshrabrenošću zbog siromaštva naših sredstava, u napasti smo da se zatvorimo u svoj individualistički egoizam i sklonimo se u ravnodušnost prema patnji drugih. Doista, i najbolji resursi su ograničeni: »Mladići se more i malakšu, iznemogli, momci posrću« (Iz 40,30). Ali Bog »umornome snagu vraća, jača nemoćnoga. […] Onima što se u Gospodina uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trče i ne sustaju, hode i ne more se« (Iz 40,29.31). Korizma nas poziva da vjera naša i nada budu u Gospodinu (usp. 1 Pt 1,21), jer samo pogleda uprta u Isusa Krista uskrsloga (usp. Heb 12,2) možemo prihvatiti Apostolov poticaj: »Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro« (Gal 6,9).

Neka nam ne dozlogrdi moliti. Isus je učio da treba »svagda moliti i nikada ne sustati« (Lk 18,1). Potrebna nam je molitva jer trebamo Boga. Samodostatnost je opasna iluzija. Ako je pandemija dala izravno se osvjedočiti u naše osobne i društvene krhkosti, neka nam ova korizma omogući da iskusimo utjehu koju daje vjera u Boga, bez koje se nećemo održati (usp. Iz 7,9). Nitko se ne spašava sâm, jer svi smo u istoj lađi usred oluja povijesti [2]; ali iznad svega nitko se ne spašava bez Boga, jer samo vazmeno otajstvo Isusa Krista daje pobjedu nad mračnim vodama smrti. Vjera nas ne oslobađa životnih muka i nevolja, nego nam omogućuje prolaziti kroz njih u Kristu, sjedinjeni s Bogom, u velikoj nadi koja ne razočarava i čiji je zalog ljubav koju je Bog izlio u naša srca po Duhu Svetomu (usp. Rim 5,1-5).

Neka nam ne dozlogrdi iskorjenjivati zlo iz našega života. Neka nam tjelesni post, na koji nas korizma poziva, osnaži duh za borbu protiv grijeha. Neka nam ne dozlogrdi tražiti oproštenje u sakramentu pokore i pomirenja, svjesni da se Bog nikada ne umara opraštati. [3] Neka nam ne dozlogrdi boriti se protiv požude, te slabosti koja vodi do egoizma i svakoga drugoga zla, i koja je tijekom povijesti nalazila razne putove da sunovrati čovjeka u grijeh (usp. enc. Fratelli tutti, 166). Jedan od tih putova je opasnost ovisnosti o digitalnim medijima, koja osiromašuje međuljudske odnose. Korizma je pogodno vrijeme za suprotstavljanje tim opasnostima i njegovanje cjelovitije ljudske komunikacije (usp. Isto, 43) koja se sastoji od »stvarnih susreta« (Isto, 50), licem u lice.

Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro u djelatnoj ljubavi prema bližnjemu. U ovoj korizmi učimo se veselo darivati milostinju (usp. 2 Kor 9,7). Bog »koji pribavlja sjeme sijaču i kruh za jelo« (2 Kor 9,10), brine se za svakoga od nas, ne samo da bismo imali hranu koju ćemo jesti, nego i da bismo bili velikodušni u činjenju dobra drugima. Ako je istina da trebamo sijati sjeme dobrote tijekom cijeloga života, iskoristimo ovu korizmu posebno zato da iskažemo brigu svojim bližnjima, da budemo bližnji onoj braći i sestrama koji su ranjeni na svojemu životnom putu (usp. Lk 10,25-37). Korizma je pogodan čas da se traži, a ne izbjegava, one koji su u potrebi; da se poziva sebi, a ne ignorira, one kojima treba netko da ih sasluša i lijepa riječ, te da se posjećuje, a ne napušta, one koji pate od samoće. Provedimo u djelo poziv da činimo dobro svima i odvojimo vrijeme za ljubav prema najmanjima i najranjivijima, napuštenima i prezrenima, diskriminiranima i marginaliziranima (usp. enc. Fratelli tutti, 193).

3. »AKO NE SUSTANEMO, U SVOJE ĆEMO VRIJEME ŽETI«

Korizma nam svake godine doziva u pamet da »dobro, jednako kao i ljubav, pravda i solidarnost, ne može se postići jednom zauvijek; mora ih se stjecati svaki dan iznova« (Isto, 11). Molimo, dakle, Boga za strpljivost ratara (usp. Jak 5,7) da ne posustanemo u činjenju dobra, korak po korak. Oni koji padnu, neka pruže ruku Ocu koji nas uvijek podiže. Oni koji su izgubljeni, prevareni zavođenjem Zloga, neka se bez oklijevanja vrate Onomu koji je »velikodušan u praštanju« (Iz 55,7). U ovom vremenu obraćenja, pronalazeći potporu u Božjoj milosti i u zajedništvu Crkve, ne umarajmo se širiti dobro. Post priprema tlo, molitva ga navodnjava, a ljubav čini plodnim i bogatim. Imamo sigurnost vjere da »ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti« i da ćemo, darom ustrajnosti, zadobiti obećana dobra (usp. Heb 10,36) za vlastito spasenje i spasenje drugih (usp. 1 Tim 4,16). Provodeći u djelo bratsku ljubav prema svima, sjedinjeni smo s Kristom, koji je dao svoj život za nas (usp. 2 Kor 5,14-15), i uživamo predokus radosti Kraljevstva nebeskoga, kada će Bog biti »sve u svemu« (1 Kor 15,28).

Neka nam Djevica Marija, koja je u svome krilu nosila Spasitelja i koja pohranjivaše sve događaje i »prebiraše ih u svome srcu« (Lk 2,19), izmoli dar strpljivosti i bude nam blizu svojom majčinskom prisutnošću, da ovo vrijeme obraćenja donese plodove vječnoga spasenja.


Caritas Mostar

U prilogu vam dostavljam obavijest o otvorenosti Caritasova Doma Sveta Marta za sve osobe koje se nađu u Mostaru radi liječenja, ili su pratnja bolesnika, posebno djece, a nisu u mogućnosti sami osigurati vlastiti smještaj.
Smještaj je besplatan. Dom se nalazi u zgradi Svete obitelji kod franjevačke crkve. Ulica Mihajla Viševića Humskog 21A
Moli vas da o ovoj mogućnosti obavijestite povjerene vam vjernike i sve s kojima dođete u doticaj, a imaju potrebu za ovom vrstom usluge – karitativne pomoći.
Mobitel za sv. Martu 387 63 463 894 radnim danom od 8 - 16 sati
Svako vam dobro Don Željko Majić ranvatelj Caritasa

Ovoga srpnja 2021. počinju godišnji odmori pa me nećete moći svaki dan dobiti na mobitel. Zato preporučite bolesnicima nek pristupaju svetim sakramentima kad naiđe svećenik. Ako mene ne bude na mobitelu zovite mostarske župnike.

Bolnički svećenik don Rade Zovko 063/314-212; radi Viber i WhatsApp
radezovko@yahoo.com - dostupan, bolnickikapelan@biskupija-mostar.ba -teško dostupan
Župni ured Katedrala                    036/331-353
Župni ured sv. Petra i Pavla          036/319-688
Župni ured sv. Ivana                      036/326-568
Župni ured sv. Mateja                   036/348-845
Župni ured Ilići-Cim                     036/834-050, 036/834-058

Zbog velike vrućine u srpnju i kolovozu bolnice ću obilaziti u kasnijim satima, kad malo zahladi tj. od 16 sati. Utorak iza Mise u 14 sati.


Ovih dana (20. 5. 2021.) kovid zaraza se smanjuje u BiH pa se u SK bolnici na B. Brijegu mijenja situacija. Kovid bolesnika više nema u bolnicama na Brijegu jedino ih još ima u Staroj Kirurgiji u gradu. Sada u bolnici na Brijegu uklanjaju pregrade i nepotrebne stvari i dovode bolnicu u normalno stanje. Trebat će još vremena dok se sve ne normalizira jer su mnogi zahvati rađeni po sobama i hodnicima. Bogu hvala da je korona opala i da se ne vrati ponovo.

Kapela je bila 28. 10. 2020. zatvorena zbog kovid bolesnika koji su imali ulaz u bolnicu pored kapele. Budući da u SKB na Bijelom Brijegu nema više kovid bolesnika, kapelu ponovo otvaram u nedjelju 30. 5.  2021. i počinjem sa slavljenjem sv. Mise kao što je bilo prije.

 

Kapelu smo danas očistili i pripremili za sv. Misu u četvrtak na Tjelovo u 11 sati.

Velika hvala svima, ovima gore na slici i onima koji su uređivali kapelu!

A dotle neka se primjenjuje posvlastica pape Franje koja je izdata 24. 3. 2020. Pogledajte na dnu stranice.

28. 10. 2020. odlučeno je da se u SKB- Bijeli Brijeg na 5. katu otvore sobe za covid-19 bolesnike a ulaz za njih bit će pored kapele pa u kapelu neće biti pristupa dok traje corona. Dakle u kapeli neće biti sv. misa, ni drugih obreda pa ću kapelu zaključati dok epidemija ne prođe.
bolnički svećenik don Radoslav Zovko

Od danas 28. 10. 2020. idem samo na pozive za bolesnike. I uz put obilazim one bolesnike koji su na tom odjelu. Preporuka je liječnika da ne dolazim u sobe ako nema poziva jer postoji opasnost da proširim zarazu ako budem ulazio u svaku sobu pogotovo kod tek primljenih bolesnika jer se ne zna jesu li zaraženi.
Obično idem u bolnicu iza 14 sati, jer tada se ima gdje auto parkirati, pa potom obilazim intenzivne njege i one za koje je netko pozvao.

Početkom rujna 2020. bolesnici koji dolaze u bolnicu, nakon prve pomoći, obično idu u izolaciju oko 24 sata dok se izvidi jesu li zaraženi covid-19. Zato bi preporučio da bolesnici prije polaska u bolnicu prime sakramente u svojoj župi jer im se u bolnici ne može pristupiti kad dođu dok se ne utvrdi imaju li covid-19.

Od 7. 8. 2020. ponovo sam u izolaciji zbog kontakta za zaraženim. Preporuka je da svi bolesnici koji polaze u bolnicu prime sakramente kod svojih župnika kod kuće.
Prošla mi je izolacija 14. 8. 2020. sad sve teče po rasporedu.
Ako vam treba svećenik za bolesnika, a mene ne možete dobiti, možete ga dobiti na ove telefone:
Bolnički svećenik don Rade Zovko 063/314-212 
Župni ured Katedrala                    036/331-353
Župni ured sv. Petra i Pavla          036/319-688
Župni ured sv. Ivana                      036/326-568
Župni ured sv. Mateja                   036/348-845
Župni ured Ilići-Cim                      063/316-178

Od 26. lipnja 2020. korona opet uzima maha u BiH i HNŽ. Federalni stožer traži oštrije mjere za kretanje i dolaženje u bolnice i staračke domove zato preporučam da bolesnici prije nego pođu u bolnicu sakramente prime kod svojih župnika jer ne znam kako će se ograničiti svećeniku dolazak u bolnice i dijeljenje sakramenata bolesnicima.

Danas 15. 5. 2020. ukinute su zabrane kretanja za osobe iznad 65 godina pa u bolnicu mogu dolaziti bez kršenja propisa bilo kojeg  kriznog stožera. Naravno dolaženje će biti prilagođeno postojećoj situaciji u bolnici i propisima koje traži bolnica i krizni stožer za očuvanja zdravlja.

Uputa kako postupiti ako je netko obolio od korone virusa.
Ako bi župnik ili kapelan došli k njemu u kuću, kači ih onda najmanje 14 dana izolacije i onda ne mogu nikakvu svećeničku službu za narod obavljati. To isto vrijedi i za bolničkog svećenika u bolnici. Ubrzo bi Hercegovina bila blokirana jer bi nas većina završila u izolaciji a ionako nas je preko pola u izolaciji zbog starosne dobi.

Zato se ovdje primjenjuje ona dozvola pape Franje koju je dao za ovu priliku (24. 3. 2020.) dok traje ova epidemija.
A to znači neka se bolesnik pokaje skrušeno za sve svoje grijehe i zaželi primiti svete sakramente. Pa kad ozdravi onda će pristupiti sakramentima. A dok bolest traje neka se s Bogom poveže po molitvi osobno ili preko električnih medija ili izmoli barem Očenaš i Vjerovanje. Pa kad prizdravi neka pristupi sakramentima: ispovijed, pričest (i bolesničko pomazanje ako je potrebno) te izmoli molitvu na nakanu sv. Oca pape Očenaš i Vjerovanje.

Za one koji obole od neke druge bolesti, dobro bi bilo da im njihovi župnici podjele sakramente kod kuće jer u bolnici, bolničkom svećeniku nije uvijek lako doći do njih da im podjeli sakramente. Sve zavisi na kojem su odjelu i kakav stav imaju medicinari koji ih liječe.


Rim, 24. ožujak 2020.
Dekret Apostolske pokorničarne o podjeljivanju posebnog oprosta vjernicima u sadašnjem stanju pandemije

«U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani» (Rim 12, 12). Riječi što ih je sveti Pavao napisao Crkvi u Rimu odjekuju kroz čitavu povijest Crkve i usmjeravaju prosuđivanje vjernika pred svakim trpljenjem, bolešću i nevoljom.
Sadašnji trenutak u kojem je čitavo čovječanstvo ugroženo nevidljivom i podmuklom bolešću, koja je već neko vrijeme postala dio života svih nas, iz dana u dan ispunjen je tjeskobnim strahovima, novim nesigurnostima i iznad svega fizičkim i moralnim trpljenjem koje se proširilo svijetom.

Crkva je, po primjeru svog Božanskog Učitelja, uvijek zdušno skrbila za bolesnike. Kao što je sv. Ivan Pavao II. naglasio, vrijednost ljudskog trpljenja je dvostruka: «Ono je nadnaravno, jer je ukorijenjeno u božansko otajstvo otkupljenja svijeta, i ujedno je duboko ljudsko, jer u njemu čovjek pronalazi samog sebe, svoje vlastito čovještvo, vlastito dostojanstvo i vlastito poslanje» (Apostolsko Pismo, Salvifici doloris, br. 31).
Posljednjih je dana i papa Franjo očitovao svoju očinsku blizinu i ponovno nas pozvao da bez prestanka molimo za oboljele od koronavirusa.

Kako bi svi oni koji trpe zbog bolesti Covid-19, upravo u otajstvu tog trpljenja mogli ponovno otkriti «isto Kristovo otkupiteljsko trpljenje» (isto, br. 30), ova Apostolska Pokorničarna, ex auctoritate Summi Pontificis, s pouzdanjem u riječ Krista Gospodina i promatrajući u duhu vjere trenutnu epidemiju koju valja proživljavati kao osobno obraćenje, podjeljuje dar oprostâ prema ovdje naznačenim odredbama.

Podjeljuje se Potpuni oprost vjernicima oboljelima od koronavirusa, onima koji se po nalogu zdravstvene vlasti nalaze u izolaciji (karanteni) u bolnicama ili u svojim domovima,  ako se,  duhom udaljeni od bilo kojeg grijeha, posredstvom medija budu duhovno pridružili slavlju Svete mise, molitvi Svete krunice, pobožnosti Križnog puta ili drugim pobožnim činima, ili ako barem budu izmolili Vjerovanje, Očenaš i pobožni zaziv Blaženoj Djevici Mariji, prikazujući tu kušnju u duhu vjere u Boga i ljubavi prema braći, sa željom ispuniti uobičajene uvjete (ispovijed, pričest i molitva na nakane Svetog Oca), čim to bude bilo moguće.
Zdravstveni djelatnici, članovi njihovih obitelji i svi koji po primjeru Milosrdnog Samarijanca, izlažući se opasnosti da budu zaraženi, služe oboljelima od koronavirusa po riječima božanskog Otkupitelja: «Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje» (Iv 15, 13), zadobit će isti dar Potpunog oprosta pod istim uvjetima.

K tome ova Apostolska Pokorničarna u aktualnom stanju svjetske epidemije rado pod istim uvjetima podjeljuje Potpuni oprost i onim vjernicima koji pohode Presveti Oltarski Sakrament, ili izvrše euharistijsko klanjanje, ili najmanje pola sata čitaju Sveti Pismo, ili izmole Svetu krunicu ili pobožnost Križnog puta ili Krunicu Božanskog Milosrđa, da od Svemogućeg Boga izmole prestanak epidemije, ozdravljenje onima koji su njome pogođeni i vječno spasenje onima koje je Gospodin pozvao k sebi.

Crkva moli za one koji nisu u mogućnosti primiti sakrament Bolesničkog pomazanja i Poputbinu, povjeravajući božanskom Milosrđu sve i svakog pojedinog snagom općinstva svetih i podjeljujući vjerniku na času smrti Potpuni oprost, ukoliko je pravo raspoložen i ukoliko je redovito za života molio neku molitvu (u tom slučaju Crkva nadoknađuje tri uobičajena tražena uvjeta). Za zadobivanje tog oprosta preporuča se upotreba raspela ili križa (usp. Enchiridion indulgentiarum, br. 12).

Neka Blažena Djevica Marija, Majka Božja i Majka Crkve, Zdravlje bolesnih i Pomoćnica kršćana i naša Zagovornica, pritekne u pomoć čovječanstvu koje trpi, udaljujući od nas zlo ove pandemije i udjeljujući nam svako dobro koje je potrebno za naše spasenje i posvećenje.
Ovaj Dekret je valjan bez obzira na bilo koju suprotnu odredbu.

Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske Pokorničarne, 19. ožujka 2020.


Srijeda 1. 4. 2020. 
Otežano je svećeniku ulazit u bolnicu radi podjele sakramenata bolesnicima koji to žele. Zato bolesnici prije nego pođu u bolnicu neka u svojoj župi obave od sakramenata što žele jer im  u bolnici to nema tko dati.

Svakako po preporuci pape Franje: pokajati se za grijehe, Bogu se pomoliti, i ako preko el. pomagala možete pratiti Misu, dobit će te potpuni oprost. A kad ozdravite pristupit ćete sv. ispovijedi i pričesti.

Tko može dobiti potpuni oprost po papi Franji?
Podjeljuje se Potpuni oprost vjernicima oboljelima od koronavirusa, onima koji se po nalogu zdravstvene vlasti nalaze u izolaciji (karanteni) u bolnicama ili u svojim domovima,  ako se,  duhom udaljeni od bilo kojeg grijeha, posredstvom medija budu duhovno pridružili slavlju Svete mise, molitvi Svete krunice, pobožnosti Križnog puta ili drugim pobožnim činima, ili ako barem budu izmolili Vjerovanje, Očenaš i pobožni zaziv Blaženoj Djevici Mariji, prikazujući tu kušnju u duhu vjere u Boga i ljubavi prema braći, sa željom ispuniti uobičajene uvjete (ispovijed, pričest i molitva na nakane Svetog Oca), čim to bude bilo moguće.

PETAK, 27. 3. u 18 sati Izravno iz Vatikana - klanjanje i potpuni oprost - prijenos na HRT-u, Laudato TV i Hrvatskom katoličkom radiju
Papa Franjo predvodit će u petak 27. ožujka u 18 sati na prostoru ispred bazilike Sv. Petra molitvu, čitanje Riječi Božje, klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, te udijeliti blagoslov Urbi et orbi s kojim će biti povezana mogućnost primanja potpunog oprosta. Klanjanje i oprost moći će se pratiti putem Prvoga programa Hrvatske televizije (HTV1) i Hrvatskog radija (HR1) te Laudato TV čiji prijenos iz Vatikana preuzima i Hrvatski katolički radio.

Papa Franjo je predložio ovu molitvu za Duhovnu pričest

Moj Isuse, vjerujem da si stvarno prisutan u Presvetom oltarskom sakramentu. Volim te iznad svega i želim te u svojoj duši. Kako Te sada ne mogu sakramentalno primiti, barem duhovno dođi u moje srce. Kao već pristigloga, grlim Te i ujedinjujem se s Tobom. Ne dopusti mi da se ikada odvojim od Tebe.

Ako hoćete možete poslušati tri emisije s Radio Marije koje su emitirane početkom 2018.